Sanja Nikčević: Imamo pravo na lijepo, dobro i sveto u umjetnosti
“Mi imamo pravo na lijepo, dobro i sveto u kazalištu zato što je to bio temelj 2.500 godina i dio našeg europskog, ne samo kazališta, nego i naše kulture i naše civilizacije. Naime, da bi nešto bilo nešto, trebalo je biti lijepo, dobro i sveto, a onda je tek išla kvaliteta pojedinačna. Dakle i danas mi imamo osjećaj da bi kazalište i umjetnost trebala biti takva. Međutim, vladajući svjetonazor koji je zavladao nakon Drugoga svjetskog rata i koji je sekularistički, izbacio je iz kanona sve transcedentno, a ubrzo i sve lijepo, dobro i sveto” Tada je umjetnost postala potpuno suprotna tome, postala je ružna, na neki način zla, govori samo o nekim mračnim stvarima i na nas djeluje mračno i publika bježi iz kazališta, istaknula je prof. Nikčević.
Opširnije:Sanja Nikčević: Imamo pravo na lijepo, dobro i sveto u umjetnosti
Mirjan Damaška: Samo je jedna Domovina
"Mirjan Damaška, američki je i hrvatski akademik, stručnjak za komparativno, međunarodno kazneno pravo, trenutačno sterlinški profesor emeritus na Pravnom fakulteta na Sveučilištu Yale, gdje predaje od 1976. Ovih je dana u Hrvatskoj, u izdanju Školske knjige, objavio knjigu Domovina. Knjiga nije stručne naravi, nego je Damaškina ispovijest i pripovijest o životu, ljubavi, prijateljstvu, osamljenosti, uspjehu, pravu i pravdi s obiju strana velike bare! Damaška u knjizi ne progovara kao tipičan kaznenopravni znanstvenik, nego kao pravi filozof prava kojemu je vrlo bliska egzistencijalna filozofija, filozofija i sociologija morala, pa i moralna teologija. U ovoj knjizi koja je izazvala velik odjek u Hrvatskoj, autor s čitateljima dijeli vlastite uspomene, reminiscencije, moralna iskušenja, žudnje i patnje, strahove, tjeskobe, ali i ushite te digresije o vremenu, ljudima i događajima koji su pratili i oblikovali njegov neobično bogati profesionalni i samozatajni obiteljski život..."(I. Marijačić, Hrvatski tjednik, iz intervjua).
Bruce Lipton: Umom kontrolirati zdravlje
“Psihologija pokazuje da je najmanje dvije trećine naših misli negativno. Danas kad znamo kolika je moć našeg uma i stavova vrijeme je da se zauzmemo za sebe, ne možete jednostavno ostati sjediti i raditi po starom. Ili možete, ali to ima svoje posljedice. Dvadeset godina prije nego što su utemeljili epigenetiku pričao sam o njezinim idejama, o tome da naši stavovi utječu na našu realnost i na naše gene. Na putu epigenetici sad ponajviše stoji farmacija. No kad bismo pozitivne stavove mogli patentirati kao nekakvu tabletu, i farmaceuti bi odmah stali iza toga. Ali riječ je o našem svjesnom umu. To je ono što svatko od nas može odraditi za sebe. Znači, niste zadovoljni vlastitim životom - pa vi ste ti koji ga možete mijenjati. Kontrolirajte vlastiti um.”
Vlado Gotovac: ”Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje”
(...) Bio rodoljub i domoljub hrvatski, nemiran pjesnik, vrhunski intelektualac, energičan i hrabar političar koji je svoj um, srce i govorničke talente uporabio u snaženju narodne volje i odlučnosti da Hrvati ostvare svoju slobodu i državnu neovisnost sanjanu devet stotina godina. Bio je i tvorac hrvatskih utopija. Ali da nije bilo utopija, stvarnost i postignuća u svijetu bili bi siromašniji. Zapisao je: “Ako smo uspravni, takvi ćemo preći i u povijest, a ona je sudac dovoljno spor da bude pravedan!… Narod koji ima vrijednosti, narod koji ima ideale, narod u kojemu svaki čovjek vjeruje u svoju vrijednost, taj narod će sigurno pobijediti ma kakav mu bio protivnik!”(...) Iz osvrta akademika Davorina Rudolfa
Opširnije: Vlado Gotovac: ”Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje”
Petar Gudelj: Moja Imota
(...) Usred jadranskog, usred imotskog krša, kraj modrih krških očiju na Svibu, raste pelim. U se skupio svu gorčinu i svu gorku ljepotu krša i života u kršu. Imotska mjera gorčine: gorak ko pelim. Gorak kakav jeste. Gorak po sebi, gorak u sebi, gorak sebi. Zemljo krška, imotska, hrvatska, to si sobom izrekla sebe. To si sobom ti, to smo tobom i sobom mi (...)